Prema većini znanstvenika stvaranje svemira započelo je "Velikim praskom" prije oko 13.7 milijardi godina. Nakon eksplozije nastalo je mnoštvo zvijezda, a među njima i Sunce. Sunčev sustav čini osam planeta, od kojih je jedan Zemlja. Zemlja se kao planet oblikovala prije 4,6 milijardi godina.[br][br]Smatra se da je na početku bila velika užarena kugla koja se postupno hladila, ali o tome se još raspravlja u geološkim krugovima (po nekim geolozima, Zemlja je u početku bila hladna, ali kompakcijom se zagrijala). Hlađenjem je na površini nastala čvrsta kora, koja i danas pluta na polutekućoj unutrašnjosti. Nemirna površina Zemlje stalno je mijenjala izgled neprekidnim eksplozijama i vulkanskim erupcijama. Plinovi i prašina koji su se stvarali u tim procesima zadržavali su se uz površinu zahvaljujući privlačnoj sili (sila) Zemlje, gravitaciji. Tako je pomalo nastajala praatmosfera sačinjena od vodene pare, prašine i ostalih plinova (voda, para, prašina, plin).[br][br]Vodena se para u atmosferi hladila i padala na Zemlju u obliku kiše. Tijekom milijuna godina neprekidnih oborina počinju se stvarati praoceani koji polako prekrivaju sve veću površinu Zemlje.[br][br]Prije 3,5 milijardi godina kopno nije bilo podijeljeno na kontinente, a praoceani su bili vrući. Većina tvari koje izgrađuju neživu prirodu (anorganske tvari) u tadašnjim su uvjetima Zemlje, kao što su vulkanske erupcije, ultraljubičaste zrake i električna pražnjena, mogle oblikovati tvari koje izgrađuju živa bića (organske tvari).