[i]Kolika je vjerojatnost da će sutra padati kiša?[br]Možemo pogledati vremensku prognozu i na osnovi nje procijeniti.[br][/i]Npr.

[b][color=#0000ff]Slučajan pokus[/color][/b] ili eksperiment je pokus čiji ishod ne možemo sa sigurnošću predvidjeti.[br]Mogući ishodi slučajnog pokusa zovu se [b][color=#0000ff]elementarni događaji[/color][/b].[br]Skup svih elementarnih događaja zovemo [b][color=#0000ff]prostor elementarnih događaja[/color][/b][br] i označavamo [math]\Omega[/math] (omega).

[color=#0000ff][b]Vjerojatnost događaja A[/b][/color], oznaka p(A), jednaka je[br][br] [color=#980000][b]p(A)=[u] broj povoljnih ishoda za A [/u] [br] ukupan broj ishoda[/b][/color][br][br] p(A)= [math]\frac{card\left(A\right)}{card\left(\Omega\right)}[/math]

Promatrajmo slučajan pokus - bacanje dvije igraće kocke.[br]Kolika je vjerojatnost događaja A={zbroj brojeva na kockama je 4}?[br]Rj. [br]Prostor elementarnih događaja: [br] [math]\Omega[/math]={ (1,1), (1,2), (1,3), (1,4), (1,5), (1,6), [br] (2,1), (2,2), (2,3), (2,4), (2,5), (2,6),[br] (3,1), (3,2), (3,3), (3,4), (3,5), (3,6),[br] (4,1), (4,2), (4,3), (4,4), (4,5), (4,6),[br] (5,1), (5,2), (5,3), (5,4), (5,5), (5,6),[br] (6,1), (6,2), (6,3), (6,4), (6,5), (6,6)}[br]Događaj A se sastoji od elementarnih događaja A={ (1,3), (2,2), (3,1)}[br][math]card\left(\Omega\right)=36[/math], [math]card\left(A\right)=3[/math], p(A)= [math]\frac{card\left(A\right)}{card\left(\Omega\right)}=\frac{3}{36}=\frac{1}{12}\approx0.083[/math] ( 8.3 % )

Bacamo novčić i izračunajmo vjerojatnost događaja:[br] a) A={ palo je pismo ili grb }[br]b) B={ novčić je ostao u zraku }.[br]Rj. [br]Označimo: P- pismo, G- grb. Prostor elementarnih događaja [math]\Omega[/math] = { P, G }[br]A = { P, G } p(A)=[math]\frac{card\left(A\right)}{card\left(\Omega\right)}=\frac{2}{2}=1[/math][br]Događaj A nazivamo [b][color=#0000ff]sigurnim događajem[/color][/b] i njegova vjerojatnost je jednaka 1.[br][br]B=[math]\varnothing[/math] p(B)=[math]\frac{card\left(B\right)}{card\left(\Omega\right)}=\frac{0}{2}=0[/math][br]Događaj B nazivamo [b][color=#0000ff]nemogućim događajem[/color][/b] i njegova vjerojatnost je jednaka 0.[br]

Za svaki događaj A vrijedi [math]0\le[/math]p(A)[math]\le1[/math]